U poslednje vreme sam imala prilike da pijem zaista dobra vina. Daleko da sam poznavalac, postoji nekoliko vina koja volim i za koja znam da su kvalitetna. No, štrebera u meni grize grize što ne poznajem materiju dovoljno. I zato sam zamolila Đoleta (čije gastro-vinske bravure možete naći ovde i ovde), pravog zaljubljenika u vino i jedinog dečaka među Mezze devojkama, da mi napiše vinski bonton, osnovne stvari koje bi svako od nas trebao da zna. Hvala, Đole!
—————————————-
Svaki iskreni zaljubljenik u vino bilo da je on početnik ili vrsni poznavalac trebao bi da zna neka od osnovnih pravila kojih se mora pridržavati pri otvaranju vinske boce, samog posluženja i ispijanju ovog božanskog nektara. Ja ću vam ovde predstaviti nekoliko najosnovnijih pravila vinskog bontona bez kojih se ne može.
Za početak flaše sa vinom se uvek donose na sto pre početka ručka ili večere.
Bela vina se poslužuju na temperaturi od 11 do 18 stepeni Celzijusa, crvena vina od 15 do 19. Roze vina od 12 do 14, desertna vina od 6 do 10 stepeni. Penušava vina i šampanjci moraju biti više rashlađeni od 5 do 8, a likerska vina od 8 do 10 stepeni.
Pri otvaranju boce skidamo samo onaj deo folije koji prikriva čep, obrišemo taj deo salvetom. Vadičepom izvadimo pažljivo čep iz grlića boce, bez preterane sile, škripanja i čupanja, jer je vino živo i ne voli prasak. Čep omirišemo i on ne sme mirisati ni našta drugo osim na vino ili plutu.
Kada smo čep izvadili salvetom obrišemo grlić boce, nalijemo malo vina u posebnu čašu da bi grlić boce isprali iznutra.
Crvena vina se poslužuju u velikim čašama naglašenog trbušastog oblika i suženja prema vrhu, koje svojim oblikom čuvaju aromu koja se kod crvenog vina brže razvija.
Bela i roze vina se poslužuju u sličnim, ali nešto manjim i užim čašama koje se u gornjem delu blaže sužavaju, a penušava vina u vrlo uskim i visokim čašama kako bi se mehurići oslobađali uspravno i što duže sačuvali.
Prilikom sipanja vina u čaše, bocu okrenite sa etiketom prema gore kako bi bila vidljiva i pazite da bocu ne naslonite na čašu. Ono što je najvažnije pri posluživanju crvenog i belog vina, nikada nemojte napuniti čašu do vrha, već samo polovinu, najviše do dve trećine, jer vino u punoj čaši ne može osloboditi svoju aromu i previše se zagreje kada duže stoji. Čaše sa vinom držite za dršku ili za postolje kako toplota vašeg tela ne bi podigla temperaturu vina, a samim tim promenila i njegov ukus.
Što se tiče uparivanja vina i hrane uvek se možete voditi starim pravilom da crveno meso i divljač idu uz crveno, a piletina, riba i morski plodovi uz bela vina. Međutim postoje i nova pravila uparivanja vina i hrane po kojima se oslanjate na vlastito nepce i procenu.
I na kraju ako služite više vina držite se pravila da bela vina poslužite pre crvenih, mlada pre starijih i jača pre slabijih.
Živeli !
No Comments